Prema službenim podacima američkog Ministarstva financija, kineske zalihe američkih državnih obveznica pale su na 651,1 milijardu dolara u travnju, na najnižu razinu zabilježenu od rujna 2008. Unatoč tome, strano vlasništvo nad američkim dugom poraslo je u istom razdoblju, pri čemu su Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo povećali svoje udjele.
Kina smanjuje udjele u američkim državnim obveznicama na 651,1 milijardu dolara, dosegnuvši najnižu razinu u 18 godina
NAPISAO
PODIJELI
Ključne poruke
- Kina je u travnju smanjila udjele u američkom dugu na 651,1 mlrd. $, uznemirivši tržišta obveznica dok se neto prodaja nastavlja.
- Predsjednik Feda Kevin Warsh zadržao je kamatne stope nepromijenjenima, suprotstavljajući se Trumpovu planu od 1%.
- Globalni udjeli u američkom dugu dosegnuli su 9,35 bilijuna $, pri čemu Japan prednjači s 1,21 bilijun $ dok Kanada prodaje.
Kina se rješava američkih državnih obveznica usred geopolitičke neizvjesnosti i zabrinutosti oko neovisnosti Federalnih rezervi
Kina, jedno od najvećih gospodarstava, smanjila je u travnju svoje udjele u američkim državnim obveznicama, dosegnuvši najnižu razinu u posljednjih 18 godina.
Prema podacima koje je nedavno objavilo američko Ministarstvo financija, Kina je u travnju prodala dio svojih američkih državnih obveznica, smanjivši posjed s 652,3 milijarde dolara u ožujku na 651,1 milijardu dolara u travnju, što je najniže od rujna 2008. Ovo je treći uzastopni mjesec neto prodaje, čime su udjeli smanjeni za 43,3 milijarde dolara.
Prodaje su se dogodile tijekom razdoblja u kojem je sukob na Bliskom istoku i dalje bjesnio, što je moglo utjecati na ovaj potez, dok su inflacija i druge zabrinutosti utjecale na izglede američkog gospodarstva.
Još jedan čimbenik koji je mogao utjecati na ovaj potez bila je neizvjesna uloga Kevina Warsha, novoimenovanog predsjednika Federalnih rezervi, i njegove duboke veze s predsjednikom Donaldom Trumpom. Te su zabrinutosti barem djelomično ublažene otkako je Warsh nedavno podržao odluku o zadržavanju kamatnih stopa, politiku koja se razlikuje od Trumpovih izrazito golubičjih želja za stopama ispod 1% kao dijela njegova gospodarskog akcijskog plana.
Ovim smanjenjem Kina zadržava svoju poziciju trećeg najvećeg stranog vlasnika američkog duga, zaostajući za Japanom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
Ipak, Kina je išla protiv trendova na međunarodnim tržištima, jer su drugi vlasnici u istom razdoblju povećali svoje udjele u američkim državnim obveznicama. Ukupan američki dug u vlasništvu stranih aktera porastao je na 9,35 bilijuna dolara, što je drugi najveći zabilježeni iznos.
Taj je prag podržan povećanom potražnjom iz zemalja poput Japana, koji je u travnju držao 1,21 bilijun dolara, i Ujedinjenog Kraljevstva, koje je u istom razdoblju držalo 937,5 milijardi dolara.
Ipak, i neki drugi tradicionalni američki saveznici u travnju su smanjili svoje udjele u američkom dugu. Kanada je smanjila svoj udio u američkim državnim obveznicama za velikih 42 milijarde dolara, spustivši ga na 397,1 milijardu dolara.
Ovaj je članak preveden s engleskog jezika pomoću umjetne inteligencije. Izvorna engleska verzija mjerodavan je izvor; automatski prijevodi mogu sadržavati netočnosti, osobito u pravnoj i regulatornoj terminologiji.
