31. listopada 2025. Alex Gladstein, glavni strateg Human Rights Foundation (HRF), podijelio je detaljno izvješće HRF-a koje ispituje kako bi uspon kriptografski relevantnih kvantnih računala (CRQC) jednog dana mogao ugroziti Bitcoinovu glavnu sigurnost i financijsku slobodu koju pruža disidentima širom svijeta.
Zaklada za ljudska prava podiže uzbunu zbog 'kvantne prijetnje' Bitcoinu

Kvantna prijetnja: HRF upozorava da Bitcoinova sigurnost očekuje buduće iskušenje
Izvješće HRF-a, “Kvantna prijetnja Bitcoinu,” istražuje kako napredak u kvantnom računalstvu može potkopati Bitcoinovu temeljnu kriptografiju. Googleovi istraživači nedavno su otkrili proboj koji omogućava kvantnom računalu da izvrši operacije 13.000 puta brže od klasičnih superračunala — postignuće za koje HRF tvrdi da bi trebalo potaknuti rano pripremanje.
Iako se stručnjaci ne slažu oko toga kada će se pojaviti CRQC-ovi, HRF navodi rastuću zabrinutost da bi takvi strojevi mogli doći na scenu unutar sljedećih pet godina. Ovi sustavi, sposobni razbiti Bitcoinovu eliptičnu kriptografiju krivulje, mogli bi potencijalno zaplijeniti milijune bitcoina zaključanih u ranim formatima adresa ili ciljati nepotvrđene transakcije. Zaklada poziva na postkvantnu pripremljenost kao “imperativ ljudskih prava,” naglašavajući da bi aktivisti koji se oslanjaju na bitcoin (BTC) mogli izgubiti ključnu financijsku privatnost i sigurnost ako mreža nije ojačana.

Ogroman prozor ranjivosti
Prema nalazima HRF-a, približno 6,51 milijuna bitcoina — gotovo jedna trećina ukupne ponude, vrijedna više od 718 milijardi dolara — mogla bi biti izložena dugoročnim kvantnim napadima. Od toga se 1,72 milijuna bitcoina (otprilike 188 milijardi dolara) nalazi u neaktivnim ili izgubljenim novčanicima koji možda nikada neće migrirati na sigurnije, kvantno-otporne adrese.
Izvješće identificira dvije ključne kategorije rizika:
- Dugoročni napadi iskorištavaju stare ili ponovno korištene javne ključeve, kao što su oni u platnim za javni ključ (P2PK) i taproot (P2TR) adresama.
- Kratkoročni napadi mogli bi preuzeti transakcije dok čekaju potvrdu, omogućujući napadačima da dobiju privatne ključeve u stvarnom vremenu.
‘Spaliti ili ukrasti’ dilema dijeli stručnjake
Autori HRF-a ističu sve veću moralnu i političku podjelu unutar Bitcoin zajednice: da li “spaliti” nenaplaćene, ranjive kovanice kako bi se spriječila krađa ili “ne raditi ništa” i dopustiti kvantnim napadačima da ih zaplijene. Debata se dotiče ideoloških korijena Bitcoina — balansiranje otpora cenzuri protiv proaktivne obrane.
Izvješće citira komentare programera, uključujući autora Bitcoin Improvement Proposal (BIP) 360 Huntera Beasta, koji tvrdi da zamrzavanje kovanica potkopava Bitcoinovu neutralnost, te Lightning Network programera Olaoluwa Osuntokuna, koji upozorava da bi to moglo predstavljati prisilnu preraspodjelu bogatstva.
Inženjerstvo kvantno sigurnog Bitcoina
Kako bi se zaštitili od budućih napada, HRF raspravlja o dva primarna puta: shemama potpisa temeljenim na rešetki i hash-u, koje se oboje smatraju kvantno-otpornim. Međutim, ovi kriptografski postupci značajno bi povećali podatke o transakciji — potencijalno 10 do 38 puta trenutne veličine — što predstavlja izazove skalabilnosti i upravljanja.
Bitcoin Improvement Proposal 360 nudi jedan potencijalni okvir, uvodeći nadogradnje taproot adresa koje podržavaju više kvantno sigurnih algoritama. HRF naglašava da će provedba takvih rješenja zahtijevati široku koordinaciju, edukaciju i konsenzus zajednice, odražavajući višegodišnje rasprave o Segwitu i nadogradnji veličine blokova.
Dimenzija ljudskih prava
Osim tehničkih prepreka, HRF naglašava ljudske posljedice neaktivnosti. Disidenti i novinari ovise o Bitcoinu kako bi zaobišli državnu nadzornu i financijsku represiju. Kvantni proboj mogao bi razotkriti njihove transakcije, ugroziti privatnost i čak dovesti živote u opasnost. HRF kaže da prilagodba Bitcoina za kvantno doba mora ostati “inkluzivna, dostupna i otporna,” držeći ljudska prava u srcu dizajna protokola.
Sljedeći koraci: istraživanje i financiranje
Zaklada planira koristiti svoj Bitcoin Development Fund za sponzoriranje daljnjeg istraživanja postkvantne kriptografije, testnetova i alata za migraciju. HRF također ima za cilj poticanje obrazovanja i dijaloga kroz događaje i publikacije fokusirane na kvantnu otpornost i dugoročnu sigurnost Bitcoina.
Iako HRF i drugi pripremu smatraju ključnom, mnogi istraživači vjeruju da su strahovi od neposrednog kvantnog napada na Bitcoin pretjerani. Teorijski proboji u kvantnom računalstvu još nisu prevladali goleme inženjerske i stabilnosne prepreke. Pokretanje Shorovog algoritma na razini potrebnoj za razbijanje Bitcoinove eliptične kriptografije krivulje zahtijevalo bi desetke milijuna—ako ne i milijarde—stabilnih, korektiranih qubita, što je daleko iznad današnjih sposobnosti.

Ipak, za mnoge je teorijska prijetnja stvarna i vrijedna adresiranja ispravnom analizom. Otvoreni kod Bitcoina, dugoročna prilagodljivost i snažni ekonomski poticaji za obranu mreže sugeriraju da će svi prijelazi na kvantno-otpornu kriptografiju morati biti promišljeni, transparentni i vođeni zajednicom. Većina stručnjaka široko se slaže da će Bitcoinova promjena prema postkvantnoj sigurnosti biti upravljena evolucija — ne kriza preko noći — oponašajući kako su prošle nadogradnje uvedene.
FAQ ❓
- O čemu govori izvješće HRF-a “Kvantna prijetnja Bitcoinu”?
Izvješće HRF-a ispituje kako bi buduća kvantna računala mogla kompromitirati Bitcoinovu enkripciju i ugroziti milijune kovanica. - Koliko bitcoina može biti ugroženo?
Izvješće procjenjuje da je oko 6,5 milijuna bitcoina, vrednovano na više od 700 milijardi dolara, moglo biti ranjivo na kvantne napade. - Kada bi se ove prijetnje mogle realizirati?
Stručnjaci sugeriraju da bi se kriptografski relevantna kvantna računala mogla pojaviti unutar pet do 20 godina. - Koje korake HRF poduzima dalje?
HRF planira financirati istraživanje kvantno otporne kriptografije kroz svoj Bitcoin Development Fund i srodne inicijative.













