Rat u Iranu povećava rizik od recesije u Europi i Japanu na 50%, navodi BCA Research

Ključne poruke:

• BCA Research procjenjuje vjerojatnost recesije u SAD-u na 40%, uz upozorenje da bi trajni rezovi opskrbe naftom od 10% mogli pogurati cijenu sirove nafte na 200 dolara.
• Nafta koja se drži iznad 100 dolara po barelu signalizira da trgovci robama vide dublji rizik nego što ga ulagači u dionice trenutačno uračunavaju u cijene.
• Berezin među kandidatima za IPO 2026. preferira Anthropic, ali kaže da val uvrštenja često označava vrhunac sektora.

Ekonomist upozorava da bi nafta mogla dosegnuti 200 dolara ako sukob s Iranom poremeti 10% globalne opskrbe

Berezin je razgovarao s Davidom Linom u emisiji The David Lin Report, dok su burzovna tržišta zabilježila kratkotrajan rast zbog izvješća o mogućim razgovorima o prekidu vatre s Iranom. Bio je skeptičan da će se taj rast održati.

“Otprilike tako vidim putanju burze”, rekao je Berezin, uspoređujući dionice s lopticom koja poskakuje niz stepenice. “Poskakivat će neko vrijeme, ali na kraju će završiti niže nego gdje je počela.”

Nasdaq je u vrijeme intervjua već pao otprilike 7,5% od početka godine, pri čemu je pad do dna od oko 12% označio najgori početak godine od 2022. Berezin je objasnio da su dionice i dalje skupe, trguju se oko 20 puta prema budućoj zaradi uz vršne profitne marže. Rekao je da mu je gotovina zasad preferirana klasa imovine.

Što se tiče nafte, Berezin je ukazao na Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi otprilike 20% globalne opskrbe naftom, te napomenuo da je oko 10% svjetske opskrbe trenutačno poremećeno. Potražnja za naftom vrlo je neelastična, objasnio je Linu, što znači da bi se cijene vjerojatno morale udvostručiti ili utrostručiti kako bi se potrošnja smanjila za 10%.

“Ako imamo trajno smanjenje globalne proizvodnje nafte od oko 10%, vrlo je lako zamisliti cijene nafte na 200 dolara”, rekao je. Berezin je dodao:

“Mislim, sjetite se razdoblja pandemije u najgorem trenutku. Sjećate li se onih gotovo praznih ulica? Globalna potrošnja nafte pala je oko 20%. Ako pogledate Hormuški tjesnac, toliko globalne opskrbe naftom prolazi kroz tjesnac svaki dan.”

Napomenuo je da trgovci robama nisu slijedili ulagače u dionice u nedavni rast, pri čemu su cijene nafte ostale povišene iznad 100 dolara po barelu. Berezin je rekao da je taj jaz upozoravajući znak, s obzirom na to da su robna tržišta obično bolje informirana o tome kamo se kreću cijene energije.

Vjerojatnost recesije za Europu i Japan bliža je 50%, rekao je Berezin, dijelom zato što više cijene nafte više pogoršavaju njihove uvjete razmjene nego što to čine Sjedinjenim Državama. Dolar kratkoročno profitira od povišene cijene sirove nafte, dodao je, ali se suočava sa strukturnim protivvjetrovima: i dalje skupom valuacijom prema paritetu kupovne moći, desetljećima deficita tekućeg računa i činjenicom da središnje banke diverzificiraju i odmiču se od dolarskih rezervi. Tvrdio je da bi zlato moglo imati koristi od tog trenda diverzifikacije u nadolazećim mjesecima i godinama, nakon korekcije djelomično potaknute maloprodajnim uzimanjem profita.

O samom sukobu s Iranom, Berezin je rekao da dogovoreno rješenje i dalje ostaje osnovni scenarij, ali je upozorio da vakuum moći nakon ubojstva ključnog iranskog vodstva otežava kratkoročni kompromis. Naglasio je da u takvim okruženjima obično dolaze do izražaja tvrđi politički akteri, što ide protiv brzog izlaza iz krize.

Razgovor se potom prebacio na umjetnu inteligenciju (AI) i njezin utjecaj na širi tehnološki sektor. Berezin je naveo da je poremećaj odavno prešao okvire softvera i sada prijeti tvrtkama društvenih mreža. Tvrdio je da bi AI agenti sve češće mogli isporučivati sadržaj izravno korisnicima, smanjujući vrijednost platformi poput Instagrama i YouTubea — od odredišta do pukih spremišta sadržaja.

Kad je riječ o AI hardveru, Berezin je ukazao na izvješće Wall Street Journala o istraživanju na Caltechu koje pokazuje naglo niže računalne troškove za velike jezične modele (LLM-ove). Povukao je paralelu s internetskom infrastrukturom: prijenos podataka porastao je kumulativno oko 500.000% u 25 godina, a ipak je potrošnja na tu infrastrukturu pala kao udio u BDP-u. Rekao je da bi AI mogao slijediti sličan put, čineći projicirane bilijune dolara ulaganja u podatkovne centre nepotrebnima.

“Ironija bi mogla biti da završimo u svijetu osnaženom AI-jem, ali nam ne trebaju bilijuni dolara u podatkovnim centrima da bismo do toga došli”, rekao je.

Taj bi scenarij, napomenuo je Berezin, kratkoročno bio medvjeđi za bakar i bazne metale, ali potencijalno bikovski dugoročno, jer bi stvarni dobici produktivnosti potaknuti AI-jem s vremenom stvorili potražnju za fizičkim resursima koji su ograničeni.

Upitan o očekivanim IPO-ima 2026., uključujući SpaceX, OpenAI i Anthropic, Berezin je rekao da mu je Anthropic izbor ako mora odabrati, navodeći njegovu poziciju u poslovnim AI uslugama i prednost koju bi dobio zbog nižih računalnih troškova. Također je upozorio da snažan val IPO-a često signalizira vrhunac sektora.

Oštro se usprotivio upozorenjima izvršnog direktora Anthropica Darija Amodeija da bi AI mogao eliminirati polovicu svih početnih uredskih poslova i gurnuti nezaposlenost na 10% do 20% unutar pet godina. Berezin je naglasio da ekonomisti znaju kako se dobici produktivnosti u ravnoteži prevode u dobitke dohotka te da bi svaka posljedična nejednakost vjerojatno potaknula fiskalni i monetarni odgovor politike koji bi spriječio snažan rast nezaposlenosti.