Fernando Haddad, brazilski ministar financija, izjavio je da je cilj Drexa, brazilskog CBDC-a, povećati transparentnost tokova i olakšati financijske transakcije. Haddad je negirao da bi vlada tražila način nadzora ili kontrole plaćanja pomoću ovog alata.
Brazilski ministar financija tvrdi da će CBDC donijeti 'transparentnost' i olakšati financijske transakcije

Brazilski CBDC ne traži kontrolu, izjavio ministar financija
Fernando Haddad, brazilski ministar financija, podijelio je svoje mišljenje o implementaciji Drexa, nadolazeće digitalne valute središnje banke (CBDC) te ciljeve iza njegovog uvođenja u financijski sustav.
U nedavnom podcastu, Haddad je negirao da trenutna administracija planira koristiti ovaj novi oblik novca za kontrolu tokova korisnika. Ponovio je da je pravi cilj tokeniziranog Drex ekosustava olakšati financijske transakcije za stanovništvo, a ne pratiti njihova plaćanja.
“Ima transparentnost, nema kontrolu, to nije ono za što je namijenjen,” Haddad je objasnio kada je upitan o tom pitanju u podcastu.
Izjave odgovaraju na negativna mišljenja nekih građana i čak zakonodavaca, poput Julie Zanatta, koji imaju o projektu zbog njegovog disruptivnog karaktera. Prošle godine, Zanatta je upozorila na štetni učinak široke primjene digitalnog reala, protiveći se mogućem ukidanju fizičkog novca, uzimajući Drex kao zamjenu.
Ipak, Haddad je odbacio te izjave, tvrdeći da bi Drex mogao donijeti vidljivost pojedinačnim tokovima korisnika, poput poreznih olakšica.
Također, Haddad je kritizirao visoke troškove transakcija u Brazilu, s obzirom na veliki broj posrednika uključenih. “Uvijek je netko na putu, uvijek postoji cestarina. Trenutno smo donijeli zakon da reguliramo konkurenciju velikih tehnoloških tvrtki, jer oni naplaćuju cestarine za sve,” procijenio je.
Na kraju, istaknuo je da projekt ima nekih teškoća povezanih s nedavnim napadom na Pix i načinom na koji je središnja banka to riješila.
Očekuje se da će Drex dovršiti svoju trenutnu pilotsku fazu 2026. godine, uklanjajući svoju blockchain komponentu i rješavajući ostala relevantna pitanja kako bi bio dostupan brazilskim građanima što je prije moguće, s punom implementacijom koja bi mogla biti izvediva do 2030. godine.














